5.8 C
Belgrade
Wednesday, December 10, 2025

ČADEŽ: Srpski softver postao naš proizvod broj jedan – za dalji rast ključni regionalna integracija i pristup jedinstvenom tržištu EU

-

SRBIJA je u prethodnih nekoliko godina napravila snažan zaokret u strukturi privrede i izvoza, što se najjasnije vidi u ubrzanom rastu tehnološkog sektora.

Foto: Ivana Vukotić

Danas je naš najveći izvozni proizvod upravo softver – samo u prošloj godini izvezli smo više od 5,1 milijardu evra softverskih usluga. „To predstavlja suštinsku promenu pozicioniranja Srbije na globalnoj ekonomskoj mapi”, istakao je predsednik Privredne komore Srbije Marko Čadež.

Čadež je na panelu „Izgradnja temelja: infrastruktura, povezanost i poslovno okruženje”, u okviru međunarodnog foruma BELTALKS (Belgrade Economic Talks), rekao da, ako se uporedi izvoz softvera po glavi stanovnika sa Austrijom, Srbija postiže bolje rezultate.

Komentarišući investiciono okruženje, Čadež je naglasio da je fiskalna stabilnost rezultat odgovornog balansiranja troškova, što potvrđuju i ocene i projekcije MMF-a, kao i investicioni rang koji Srbija ima. To su, kako je ocenio, najvažniji faktori za investitore.

On je ukazao da Srbiju u narednom periodu očekuje veliki iskorak – investicije u Ekspo 2027. „To je veliki događaj, a ono što smo uradili u poslednjoj godini jeste da smo od Ekspa zapravo napravili hab za nove velike događaje. Zatim slede događaji poput GITEX-a, najvećeg svetskog tehnološkog sajma. Bićemo u Centralnoj i Istočnoj Evropi jedini domaćin GITEX-a, najvećeg tehnološkog sajma na svetu”, rekao je Čadež. Ovakvi sajmovi i događaji snažno utiču na globalnu vidljivost i pozicioniranje zemlje.

Ocenio je da je neophodno što hitnije uključivanje u jedinstveno tržište EU celog Zapadnog Balkana. “Zalažemo se za uspostavljanje regulatornog tela na nivou Zapadnog Balkana, koje bi sprovodilo zajednička pravila i ubrzalo proces ekonomskog povezivanja, ali i otvorilo direktnu liniju komunikacije sa Evropskom unijom, u vezi sa pristupanjem jedinstvenom tržištu, korak po korak, sa jasnim planom”, poručio je.

– Ne vidim razlog da Zapadni Balkan sebe ne posmatra kao deo evropskog ekonomskog prostora. Mi sebe vidimo kao deo evropskih vrednosti – zaključio je Čadež.

On je ukazao na značaj podrške regionalnoj saradnji i naveo da je politički fokus na integraciji u regionu za samo jednu godinu doneo konkretne rezultate – skraćena su zadržavanja na granicama u regionu, a troškovi kompanija sniženi su i do 70 procenata. Trgovina sa Albanijom i Severnom Makedonijom u prethodne četiri godine porasla je za oko 70, odnosno 50 procenata, što je dokaz da kada se nešto konkretno radi – rezultati dolaze brzo.

Na panelu su učestvovali i Eva Libman, zamenica generalnog sekretara Austrijske privredne komore, Lev Ratnovski, stalni predstavnik Međunarodnog monetarnog fonda za Srbiju, Pjer Granžuan, šef Regionalne ekonomske službe za Zapadni Balkan pri Ambasadi Francuske u Beogradu i Vuk Velebit, predsednik Pupin inicijative.

BELTALKS, dvodnevna konferencija u organizaciji GLOBSEC, ambasada Velike Britanije, Francuske, Italije, Fondacije Konrad Adenauer i Prijatelja Evrope, održana je u Hotelu Hajat i bila je posvećena jačanju saradnje i konkurentnosti širom Evrope, sa ciljem da unapredi usklađenost politika i konkurentnost, nudeći nove mogućnosti za usklađivanje sa Planom rasta EU i Sporazumom o čistoj industriji.

BELTALKS je ove godine okupio više od 150 međunarodnih učesnika, uključujući visoke zvaničnike EU, predstavnike vlada, poslovne lidere i stručnjake iz EU i zemalja kandidata.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi – životni put Jova Maksića

DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.

07. 12. 2025. u 11:41

Najnovije