Promene klime kao što su rast temperature, promene u režimu padavina i veća učestalost elementarnih nepogoda već sada utiču na proizvodnju, snabdevanje i dostupnost hrane. Analize pokazuju da klimatske promene uzrokuju smanjenje prinosa žitarica, što može dovesti do porasta njihovih cena od 1-29% do 2050. godine, piše u svom autorskom tekstu za “Blic Biznis” tehnička savetnica FAO Danijela Božanić.
Piše: Blic
0:00/ 0:00
Foto: Ustupljene fotografije
Prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO), u prvom kvartalu ove godine cene hrane na globalnom tržištu bile su veće za preko 70% u odnosu na one iz sredine 2020. godine. Podaci takođe ukazuju da klimatske promene u kombinaciji sa konfliktima mogu dovesti do dodatnog rasta cena hrane od 8.5% do 2027. godine.
Prema zvaničnim evidencijama u Srbiji su izrazito sušne bile 1992, 2000, 2003, 2007, 2011 i 2012 godina. Štete od suše odrazile su se na prinos kukuruza koji je bio za 32% niži, dok je prinos suncokreta, kao otpornijeg na sušu, bio niži za 23%. Suša koja je 2012. godine pogodila Srbiju donela je visoke gubitke u prinosu, koji su u odnosu na prosečne vrednosti smanjeni za 55% (kukuruz), 50-70% (soja), 30% (suncokret). Ako se ovakav trend nastavi do kraja veka, promene klime mogu dovesti do pada prinosa kukurza od 22-52% i ozime pšenice do 10% u odnosu na sadašnje prinose. U uslovima bez navodnjavanja smanjenje prinosa kukuruza može dostići 58% do 2030. godine, odnosno 73% u periodu do 2050. godine.
Rast temperature i smanjenje padavina utiče i na proizvodnju šećerne repe. Do 2030. godine očekuje se smanjenje njenog prinosa i pad proizvodnje šećera po hektaru. Dodatno navodnjavanje postaće sve potrebnije kako bi se stabilizovali prinosi.
Što se tiče semena i ulja suncokreta, najveći rizik za njihov prinos nose visoke temperature i nedostatak padavina u periodu od cvetanja do sazrevanja. Trenutno je većina regiona u umerenom riziku, ali se može očekivati postepeno povećanje rizika u gotovo svim delovima Srbije. To će doneti i rast cena proizvoda od suncokreta, koji su tradicionalno zastupljeniji u srpskoj kuhinji, kao na primer suncokretovo ulje.
U poslednjih deset godina prinosi pasulja i kropira se kontinuirano smanjuju, što dovodi do rasta cena poljoprivrednih kultura i prehrambenih proizvoda. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku cene proizvoda u oblasti poljoprivrede i ribarstva porasle su za 37% u junu 2022. godine u odnosu na isti mesec prethdone godine. Posmatrano po glavnim grupama proizvoda najveći rast zabeležen je u grupama žito (45%) i stoka i živina (38%).
Promene klime će ove trendove intenzivirati, ali je na njih moguće uticati merama adaptacije kao što su agrotehničke mere, korišćenje otpornijih vrsta i kultura, navodnjavanje i slično. Potrebe, mogućnosti i preporuke za mere adaptacije objediniće Nacionalni program adaptacije na klimatske promene. Izrada ovog dokumenta u skladu sa Zakonom o klimatskim promenama je u toku.
S druge strane, na tržištu Evropske unije i globalnom tržištu raste potražnja za proizvodima koji su tokom proizvodnje emitovali malu količinu gasova štetnih za životnu sredinu i prirodne resurse. Unapređenje proizvodnje kako bi ona postala energetski efikasna zahteva određena ulaganja, koja takođe mogu uticati na cene proizvoda.
Da bi se postigli ovi ciljevi neophodan je angažman celog društva. Potrebno je otvoriti prostor za razgovor o mogućnostima finansiranja mera adaptacije na klimatske promene, kao i uključenje privatnog sektora u pronalaženje rešenje i njihovu realizaciju. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u saradnji sa Zelenim klimatskim fondom i FAO radi na ovim temama i realizuje projekat ,,Jačanje kapaciteta u Srbiji za strateško uključivanje privatnog sektora u finansiranje u oblasti klimatskih promena”.
Autor: Danijela Božanić, tehnička savetnica FAO