- Milena Prodanović
Srbija je na razgovorima u Briselu sa evropskim zvaničnicima raspravljala o ključnim temama poput proširenja i pravosudnih zakona.
Adresirali smo sve one važne i bitne teme, između ostalih svakako i kritike koje dolaze iz pravca Brisela, istakao je Starović
Srbija se na jučerašnjim razgovorima u Briselu sa evropskim zvaničnicima fokusirala na sve važne teme, počev od procesa proširenja do kritika koje su stigle na račun pravosudnih zakona, izjavio je za Blic TV ministar za evropske integracije Nemanja Starović.
Upravo ste stigli iz Brisela, gde ste razgovarali sa evropskim zvaničnicima. Negde je najviše reči bilo o ODIHR preporukama, slobodi medija, ali i pravosudnim zakonima na koje je, čini se otišla i najviše kritika. Kako ste razumeli poruke od evropskih zvaničnika?
– Pa pre svega moram da kažem da su razgovori koje smo vodili predsednica Narodne skupštine gospođa Ana Brnabić i ja, sa zvaničnicima evropske komisije, dakle, sa evropskom komesarkom za proširenje Martom Kos, sa generalnim direktorom direktorata za proširenje u evropskoj komisiji, Gertom Janom Kopmanom, bili veoma dobri, sadržajni, konstruktivni. Adresirali smo sve one važne i bitne teme, između ostalih svakako i kritike koje dolaze iz pravca Brisela, vezane za s jedne strane proceduru usvajanja paketa pravosudnih zakona, a potom i vezano za određena strahovanja, vezano za njihovu primenu. I mi smo nastojali da ta strahovanja otklonimo, da obrazložimo situaciju koja trenutno u Srbiji postoji, sve što, pre svega, ministarstvo pravde, ali i Vlada Srbije u celini čini kako bi se na svaki način izbegle te eventualne negativne posledice primene paketa pravosudnih zakona i nikakvih negativnih posledica biti neće. Sa druge strane smo opet iskazali na koji način proaktivno sarađujemo sa Venecijanskom komisijom i gde smo se mi negde opredelili za to da ćemo kada izađe izveštaj same Venecijanske komisije mi njega u potpunosti poštovati i slediti, čak i u smislu toga koliko se iskaže potreba da se dodatno amandiraju, odnosno unaprede upravo ti pravosudni zakoni.
Da prokomentarišemo izveštaj Tonina Picule, prilično je bio kritičan. Kako ste Vi razumeli kritike iz tog nacrta izveštaja?
– S jedne strane, naravno, mi ćemo taj izveštaj, kada bude usvojen, pažljivo čitati i analizirati, uviđajući da uvek tu postoje delovi kritika koje mogu biti opravdane i konstruktivne, ali naravno imajući u vidu onu drugu političku prizmu, dakle koja pogotovo kada govorimo o delovanju Tonina Picule koja je apsolutno uvek prisutna. Izveštaj, deklaracije, rezolucije Evropskog parlamenta nisu obavezujući ni za države članice, pa tako ni za nas. Za nas su mnogo važniji godišnji izveštaj Evropske komisije, koji za nas zapravo predstavljaju smernice u radu, u ovom konkretnom slučaju smernice u radu operativnog tima.
Iz Evropske unije smo čuli da je proširenje jedan od prioriteta. Srbija je takođe i učešće podvukla da to ostaje strateški cilj naše zemlje. Međutim, kao što ste pomenuli, poglavlja odavno nisu otvorena, ni klaster 3. Zbog čega je ceo proces u zastoju i da li uopšte ima nekih novih formata kako bi Srbija lakše mogla da se približi?
– Ne bih govorio o nekakvom zastoju, dakle, u potpunosti imajući u vidu. Dakle, sve ono što se dešava u smislu reformskih procesa, a opet u stalnoj koordinaciji i komunikaciji sa evropskom komisijom. Ali da, činjenica je da već četiri i po godine nije bilo, dakle, tog formalnog napretka u smislu otvaranja klastera 3, jer je za to neophodan taj nužni politički konsenzus svih 27 država članica koji još uvek izostaje. Ono što mi sada činimo kroz operativni tim jeste da prosto posmatramo stvari na jedan širi način i da mi činimo mnogo toga kako bismo se pripremili i za otvaranje klastera broj 2 i za otvaranje klastera broj 5, da to učinimo na jedan ubrzan način kada se ova vrsta, da kažem, političke prepreke ukloni ili prevaziđe. Možda najbitnije od svega, kada govorimo o tom suštinski važnom procesu jeste da budemo spremni za dobijanje prelaznih merila u pogledima 23.24. takozvanog IBARA i to je jedan od fokusa i glavnih zadataka operativnog tima, da sprovedemo sve one legislativne aktivnosti u smislu usvajanja veoma važnih zakona, podzakonskih akata, strategije i akcionih planova do kraja juna ove godine.
Nemanja Starović (Foto: Blic TV / screenshot)








