- Marko Tašković Novinar rubrike politika
Ni Crna Gora ni Albanija još nisu rešile sve političke prepreke na putu ka EU iako su otvorile sva poglavlja
Predsednik Aleksandar Vučić predložio je da sve države Zapadnog Balkana uđu u isto vreme u EU da bi se izbegli problemi putovanja iz jedne u drugu zemlju
Ulazak Crne Gore i eventualno Albanije u EU 2028. godine mogao bi da ubrza, ali i uspori evropski put Srbije jer može stvoriti pozitivan osećaj takmičenja, ali i doneti nove prepreke Srbiji, ocenjuju analitičari za “Blic”. Ipak, kako kažu, pitanje je da li će, u međuvremenu, doći do reforme EU i promene procesa njenog proširenja.
Sve glasnije se priča da će se Crna Gora 2028. godine priključiti Uniji, pa je tako premijer te države Milojko Spajić već poručio da će u EU čekati ostale države Zapadnog Balkana. Takođe, nemački kancelar Fridrih Merc rekao da EU može sa Crnom Gorom uskoro da počne rad na sporazumu o pristupanju EU.
U taj “crnogorski voz” možda bi mogla da uđe i Albanija koja je otvorila sva poglavlja na evropskom putu. Ipak, postavlja se pitanje šta će biti sa Srbijom i ostalim državama regiona?
Igor Novaković, direktor istraživanja Centra za međunarodne i bezbednosne poslove (ISAC fond) kaže da je moguće ubrzavanje evropskog puta Srbije, pre svega, “u kontekstu da se stvori osećaj takmičenja.
– Međutim, ja bih rekao da političke prepreke nisu isključene ni za samu Crnu Goru koja vodi čitavu debatu sa Hrvatskom na nekoliko tema, od Deklaracije o Jasenovcu preko spora u vezi sa brodom “Jadran”, do logora za Hrvate u Crnoj Gori. Možda čak i Albaniju čekaju slične prepreke u slučaju nesporazuma u vezi sa grčkom manjinom – navodi Novaković za “Blic”.
Od pazl pristupanja do pridruženog članstva
Kako kaže, njegov utisak je da će se sve u vezi sa evropskim integracijama rešavati u jednom novom kontekstu kada bude jasno da li će doći do reforme EU ili ne.
– U svakom slučaju, postoje nove ideje poput pazl (puzzle) pristupanja, ulaska u Šengen ili kako kažu pridruženo članstvo (associate membership), ideja koja trenutno cirkuliše po krugovima u nekim evropskim prestonicama.Tako da su moguća neka nova rešenja koja bi bila korak do punopravnog članstva. U stvari, omogućila bi nam ulazak na zajedničko tržište i pristup fondovima EU, ali bez određenih političkih prava u okviru EU, a to je pravo veta i pravo na evropskog komesara – objašnjava Novaković za “Blic”.
Igor Novaković
Dodaje da se Albanija u tom smislu već odredila, pa se unapred odrekla toga da ima evropskog komesara, i da će je, ukoliko dođe do proširenja, predstavljati Italija.
Po njegovom mišljenju, otvorena pitanja u komšiluku bi morala što pre da se rešavaju.
– Što se tiče bilateralnih nesporazuma sa drugim državama, najbolje bi bilo da se neka od nerešenih pitanja otvore sada, odnosno da se krene u proces rešavanja, pre svega sa Hrvatskom, kako ne bi došlo do kumulativnog efekta – zaključuje Novaković.
“Srbija već ima probleme sa Hrvatskom, ako uđe i Albanija…”
S druge strane, Slobodan Zečević, direktor Instituta za evropske studije, kaže da svaka zemlja ima svoj put ka EU.
– Ulazak Albanije u EU bi nam verovatno pravio problem zbog Kosova i Metohije. Videćemo da li će se i dalje klasteri otvarati jednoglasnom odlukom svih država članica. Mi već imamo problem sa Hrvatskom, ako uđe još i Albanija, biće još veći problem – ocenjuje Zečević za “Blic”.
Slobodan Zečević
Kako kaže, svako ispunjava svoje tehničke uslove.
– Šteta je što propuštamo još jedan voz na putu ka EU. Strahovito kasnimo i ne znam da li ćemo stići da sve nadoknadimo sledeće godine. Ako Crna Gora i Albanija uđu pre nas, komplikuje se dodatno i komunikacija sa okruženjem, biće otežano i kretanje ljudi zbog pravila EU. Mi moramo rešiti i unutrašnju političku situaciju i završiti reforme – analizira Zečević.
Vučićev predlog
Inače, predsednik Srbije Aleksandar Vučić je prošle nedelje predložio da sve države Zapadnog Balkana uđu istovremeno u EU. O tom predlogu je, kako je rekao, razgovarao na sastanku sa Ursulom fon der Lajen, predsednicom Evropske komisije i Antoniom Koštom, predsednikom Evropskog saveta. Nakon tog razgovora je prokomentarisao reakciju Spajića na tu temu i poručio da bi voleo da čuje reakciju premijera Crne Gore na “mnogo važnije teme”.
Aleksandar Vučić, Ursula fon der Lajen i Antonio Košta na sastanku u Briselu
– Nisam je čuo, ni kada je Lora bila u pitanju ni po mnogim drugim stvarima, ali mogao bih da budem ciničan koliko hoćete i da dobijem lake poene, neću to da radim. Ja sam predložio nešto što mislim da je odgovorno i mudro – kazao je Vučić.
Postavio je pitanje šta da radimo u slučaju BiH ako Srbija uđe pre nje u EU.
– Onda će Bošnjaci iz Pazara da prelaze tri puta teže granicu da bi došli u Sarajevo i obrnuto. I Srbi iz Bijeljine, Banjaluke, Trebinja, Zvornika i svakog drugog mesta da prelaze tri puta teže granicu nego što je danas, umesto da imamo otvorene granice kao što ja predlažem – kazao je Vučić.
Crna Gora blokirana, pa odblokirana
Tokom vikenda je stigla vest da je Francuska blokirala zatvaranje dva poglavlja u pregovorima o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji. Dva dana kasnije, predsednik Crne Gore Jakov Milatović saopštio je da je razgovarao sa predsednikom Francuske Emanuelom Makronom, te da će Crna Gora ipak zatvoriti svih pet poglavlja na narednoj Međuvladinoj konferenciji.
. (Foto: shutterstock/ esfera, Shutterstock/ Kolonko / Ringier)
Igor Novaković (Foto: Vladimir Živojinović / Ringier)
Slobodan Zečević (Foto: Milica Vučković / Fonet)
Aleksandar Vučić, Ursula fon der Lajen i Antonio Košta na sastanku u Briselu (Foto: AA/ABACA / Abaca Press / Profimedia)








