Zamrzavanje hrane bez plastičnih kesica postaje popularno zbog praktičnosti i ekoloških razloga.
Umesto kesica, preporučuju se čvrste posude, tegle sa širokim grlom, silikonski kalupi, papir za pečenje i folija.
U gotovo svakoj kuhinji desi se ista scena: ručak je završen, ostalo je malo supe ili povrća, a kesice za zamrzavanje su potrošene. U tom trenutku mnogi posegnu za prvim rešenjem koje im je pri ruci, ne razmišljajući da postoji jednostavniji i uredniji način da se hrana sačuva.
Zapravo, nekoliko malih promena u načinu na koji zamrzavamo namirnice može da napravi veliku razliku – i u prostoru u zamrzivaču i u količini hrane koja završava u kanti. Sve više ljudi zato pronalazi praktične metode čuvanja hrane koje ne zahtevaju gomilu plastike, a istovremeno pomažu da kuhinja bude organizovanija i preglednija.
Foto: ChatGPT / AI
+3
Galerija
Zašto ova promena ima smisla baš kod nas
Razlog za takav pristup nije samo praktičnost.
Brojke pokazuju da globalna proizvodnja plastike dostiže oko 460 miliona tona, dok se reciklira tek oko devet odsto. Istovremeno se u Evropskoj uniji svake godine stvori više od 59 miliona tona otpada od hrane, što je oko 132 kilograma po stanovniku. U mnogim domaćinstvima u Srbiji uobičajeno je da se kuva i za naredni dan, pa je logično da se ostaci čuvaju na što jednostavniji i pregledniji način.
Pet načina za zamrzavanje bez kesica
Čvrste posude: Najbolje za supu, variva, sosove, kuvani pirinač i naseckano povrće. Birajte modele koji dobro dihtuju.
Tegle sa širokim grlom: Odlične su za sos od paradajza, temeljac i kari. Ostavite 2 do 3 cm prostora pri vrhu jer se tečnost širi.
Silikonski kalupi: Idealni za začinsko bilje u maslinovom ulju, limunov sok, pesto i male porcije temeljca.
Foto: ChatGPT / AI
+3
Galerija
Papir za pečenje za odvojeno zamrzavanje: Koristan za ribu, burgere, peciva i voće koje ne želite da se zalepi u jednu grudvu.
Aluminijumska ili providna folija za kraće vreme: Praktična je za hleb, kolač ili složenac kada znate da ćete ih potrošiti kroz nekoliko nedelja.
Šta ide u koju posudu
Ipak, treba znati da ne traži svaka namirnica isto. Tečnosti vole malo slobodnog prostora pri vrhu, a komade mesa, ribe ili voća isplati se prvo zalediti odvojeno pa tek onda spremiti zajedno.
U Srbiji se tegle, čvrste kutije i silikonski kalupi bez problema mogu naći u većim prodavnicama pa ne morate tražiti ništa posebno niti skupo.
Tri mala trika koja štede prostor
- Bobičasto voće prvo rasporedim u jednom sloju pa tek onda spremim u posudu.
- Naseckani luk, paprika ili šargarepa bolje se ponašaju kada ih najpre stavim u papirnu kesu pa u kutiju.
- Palačinke, burgeri i knedle uvek idu komad po komad na dasku pre spremanja. Tako se ništa ne zalepi u jednu ledenu grudvu.
Zašto ćete razliku primetiti već ove nedelje
Dobra organizacija brzo se oseti i na računu i u kuhinji. Zamrzavanje zaustavlja rast mikroorganizama koji kvare hranu, a rokovi čuvanja najčešće se više odnose na kvalitet nego na samu upotrebljivost. Većina kućnih zamrzivača radi oko -18 °C, što je sasvim dovoljno za svakodnevne potrebe.
U manjim stanovima svaki centimetar prostora vredi, pa uredno slaganje odmah postaje korisna navika.
Na kraju, zamrzavanje hrane bez gomile jednokratnih kesica nije velika filozofija.
(Zdravi životni vodič)
Zamrzivač (Foto: ChatGPT / AI)
Kese za zamrzivač (Foto: ChatGPT / AI)
Zamrzivač (Foto: ChatGPT / AI)








