21.3 C
Belgrade
Sunday, August 9, 2026

KURTI UDARA SRBE TAMO GDE NAJVIŠE BOLI Otkriveno šta stoji iza nove odluke Prištine o manastirima i crkvama: “Ugrožen je fizički opstanak ljudi”

-

  • Nikolina Selenić

Radojković naglašava značaj uloge Srpske pravoslavne crkve i srpskih institucija u mobilisanju pažnje međunarodne javnosti

Od avgusta 2026. godine, nova pravila na Kosovu podrazumevaju da posete verskim objektima neće biti moguće bez prisustva licenciranih vodiča koje priznaju kosovske vlasti, što dodatno komplikuje pristup hodočasnicima i turistima

Istoričar Stefan Radojković u intervjuu za Blic TV kaže da Priština pokušava da uslovi hodočašća Srba i drugih pravoslavnih vernika na Kosovu i Metohiji. Prema njegovim rečima, srpski identitet na Kosovu je fizički ugrožen, a od međunarodnih institucija ne očekuje zaštitu.

Zakonom o turističkim vodičima ugrožava se srpsko kulturno nasleđe. Da li je ovo još jedan način da Priština prisvoji srpske srednjovekovne manastire?

Nije. Ovo je pokušaj da uslovi, zapravo, hodočašća Srba, ali i drugih pravoslavnih vernika, ali i uopšte hrišćana u svetu, dolaskom, zapravo njihov dolazak ovde u manastire i sveta mesta Srpske pravoslavne crkve na Kosovu i Metohiji. Dakle, turistički vodiči, barem što se tiče prištinske administracije, su postojali i ranije. Dakle, oni nisu neka novina, i njihova tumačenja istorije i način na koji oni objašnjavaju te lokalitete ili žive zajednice, crkvene ili manastirske zajednice problematično, ali to prosto nije novina. Ovde, što vidimo sada, i zato je i reagovala eparhija Raško-prizrenska, novina je što će oni pokušati faktički da na određeni način formatiraju hodočasnike, pre svega Srbe, koji dolaze u posete svetim mestima, ali i mestima, dakle naseljima srpskim, koja su obično formirana oko manastira Gračanica.

Koliko izmene imena različitih toponima u ovom kontekstu dodatno ugrožavaju srpski identitet?

Srpski identitet je pre svega fizički ugrožen. Ovi toponimi se prekrajaju od juna 1999. godine. Dakle, to nije nikakva novina. I ono što najviše ugrožava, zapravo, to je fizički opstanak tih ljudi, jer bez tih ljudi teško da mi možemo da govorimo o prisustvu srpskog identiteta, sem kroz, naravno, objekte i verska mesta Srpske pravoslavne crkve. To je ono što tu, zapravo, najviše i smeta prištinskoj administraciji, koja se, u neku ruku i rešila najvećeg broja srpskog stanovništva, što fizičkim nasiljem, što institucionalnim nasiljem kasnije. Ali to samo menjanje toponima je stara priča koja se provlači stalno. Dakle, oni bi trebalo, ja mislim, po njihovim prištinskim zakonima, da imaju nazive tih toponima i na albanskom jeziku, ali i na srpskom jeziku, s tim što se u praksi to ne primenjuje ili se vrlo selektivno primenjuje.

Foto: Ringier / screenshot

+3

Galerija

Stefan Radojković

Šta očekujete od međunarodnih institucija kada je reč o zaštiti srpskog kulturnog nasleđa?

Suštinski ne očekujem ništa. Ono što očekujem i što se pokazalo kroz ovih prethodnih 20 i nešto godina, a to je da je Srpska pravoslavna crkva, posebno eparhija Raško-prizrenska, jako dobro uvezana i povezana sa svim međunarodnim faktorima na Kosovu i Metohiji. I u tom smislu očekujem da oni budu proaktivni kao što su i do sada bili, i da oni alarmiraju i skrenu pažnju međunarodnoj zajednici koja, kako da kažem, ima, čini se, sve ograničeniji uticaj i sve manje pažnje i volje, u stvari, da se nosi sa prištinskom administracijom, posebno od kada je tu na čelu Aljbin Kurti sa svojim pokretom Samoopredeljenja. Tako da, u tom smislu, ne treba previše od njih očekivati. Treba očekivati, pre svega, od nas, od naših institucija, ali i od Srpske pravoslavne crkve, da mobilišu određene faktore i određene međunarodne organizacije, poput UNESCO-a, ali i drugih organizacija, i da pokušaju da se izvrši pritisak na prištinsku administraciju da, ako ne da promeni u potpunosti svoje ponašanje prema institucijama Srpske pravoslavne crkve, onda barem da prestane sa ovim najnovijim pokušajima. Videćemo da li će do toga doći.

Foto: EPA/Georgi Licovski, Kosovo online / Ringier

+3

Galerija

Kurti

Koje su ključne izmene

Od 1. avgusta 2026. godine, vlasti u Prištini započele su primenu novih pravila koja se direktno odnose na organizovane posete manastirima i crkvama Srpske pravoslavne crkve (SPC) na teritoriji Kosova i Metohije. Ova mera podrazumeva obavezno angažovanje licenciranih lokalnih turističkih vodiča (sertifikovanih od strane kosovskih institucija) za sve pokloničke i turističke grupe koje dolaze u obilazak verskih objekata.

  • Obavezni licencirani vodiči: Organizovane grupe hodočasnika i posetilaca više ne mogu samostalno obilaziti manastire uz pratnju svojih sveštenika ili turističkih pratilaca iz centralne Srbije ili regiona bez prisustva kosovskog licenciranog vodiča
  • Tumačenje istorije i baštine: Nova pravila nameću okvir u kom narativ o nastanku, istoriji i kulturnom identitetu manastira prezentuju vodiči licencirani u Prištini, čime se zaobilazi tradicionalno tumačenje i prezentacija sveštenstva i bratstva samih manastira
  • Administrativne i administrativno-policijske kontrole: Pojedinačnim i grupnim autobusima sa hodočasnicima pooštrene su provere na prelazima i prilazima samim manastirskim zonama kako bi se proverila usklađenost sa novim pravilima

Kurti i Stefan Radojković (Foto: EPA/Georgi Licovski, Zoran Ilić, Ustupljena fotografija / Ringier)

Stefan Radojković (Foto: Ringier / screenshot)

Kurti (Foto: EPA/Georgi Licovski, Kosovo online / Ringier)

Najnovije