- Milica Višnjić
Bernam je istakao važnost sagledavanja svih modela saradnje sa EU i naveo mogućnost šire političke debate o budućem pravcu
Konačna odluka o novom odnosu sa EU još nije doneta; Bernam je najavio javnu debatu i prikaz različitih opcija na predstojećem samitu s EU
Britanski premijer Endi Bernam najavio je veliku reviziju odnosa Velike Britanije i Evropske unije, poručivši da je Bregzit ”doneo više štete nego koristi”. Među opcijama koje će vlada razmatrati nalaze se zadržavanje sadašnjeg odnosa sa EU, carinska unija, povratak na jedinstveno tržište, ali i mogućnost ponovnog članstva u Evropskoj uniji.
Bernam je najavio da će oko narednog samita Velike Britanije i EU predstaviti javnosti različite opcije za dugoročni odnos Londona sa evropskim partnerima.
– Bregzit je doneo više štete nego koristi – rekao je Bernam na konferenciji Laburističke stranke.
Premijer je dodao da želi da se utvrdi šta je od različitih modela odnosa sa EU moguće sprovesti, kao i koje bi bile njihove prednosti i nedostaci.
Bernam sagledava opcije povezivanja sa EU
Bernam je rekao da Velika Britanija može da zadrži postojeći aranžman sa EU, ali da postoje i druge mogućnosti.
– Možemo da ostanemo gde jesmo. To je definitivno opcija. Možemo da razmotrimo carinsku uniju, možemo da razmotrimo jedinstveno tržište ili možemo da idemo do kraja – rekao je britanski premijer.
Na pitanje da li to znači i mogućnost povratka Velike Britanije u EU, Bernam je odgovorio da želi da ”sagleda opcije”.
Takav stav predstavlja promenu u odnosu na poziciju Laburističke stranke tokom izbora 2024. godine. Tada je u njenom programu eksplicitno isključen povratak na jedinstveno tržište EU ili carinsku uniju, kao i obnavljanje slobode kretanja.
Kritika opozicije
Njegovi komentari izazvali su kritike opozicionih stranaka.
Lider liberalnih demokrata Ed Dejvi rekao je da njegova stranka ima planove za pridruživanje jedinstvenom tržištu i carinskoj uniji, dok je zamenik lidera Reform UK Ričard Tajs optužio Bernama da pokušava da “vrati” Veliku Britaniju u Brisel “kroz zadnja vrata”.
Koje su opcije za Britaniju?
Povratak u carinsku uniju
Jedna od opcija jeste uspostavljanje carinske unije sa EU. Takav aranžman približio bi Veliku Britaniju EU kada je reč o trgovini robom.
London i Brisel primenjivali bi iste carinske tarife na robu iz drugih zemalja, što bi moglo da smanji deo trgovinskih prepreka nastalih nakon Bregzita.
+6
Galerija
Međutim, carinska unija sama po sebi ne bi značila povratak Britanije u jedinstveno tržište niti bi automatski uklonila sve granične kontrole.
Povratak u jedinstveno tržište
Druga mogućnost jeste ponovno povezivanje sa jedinstvenim tržištem EU. To bi značilo znatno veće usklađivanje britanskih pravila sa propisima Evropske unije.
Jedinstveno tržište zasniva se na slobodi kretanja ljudi, robe, usluga i kapitala, pa bi ovakav model otvorio i pitanje slobode kretanja građana između Britanije i država članica EU.
Ponovni ulazak u EU
Najviše pažnje privukla je Bernamova formulacija da bi Velika Britanija mogla da ”ide do kraja”.
Iako premijer nije najavio pokretanje procesa za povratak u EU, ta formulacija ostavlja otvorenom mogućnost da se i punopravno članstvo razmatra u okviru buduće analize.
Eventualni povratak u EU zahtevao bi nove pregovore sa Briselom i verovatno višegodišnji proces. Otvorila bi se i pitanja uslova članstva, slobode kretanja, trgovinske politike i drugih obaveza koje proizlaze iz članstva u Uniji.
Postoje i modeli između članstva i potpunog razlaza
U analizama koje su objavili britanski stručnjaci pominju se i različiti modeli bližeg povezivanja sa EU.
Jedan od njih je odnos sličan onom koji ima Švajcarska, koja nije članica EU, ali ima niz sporazuma sa Unijom i pristup delovima evropskog tržišta.
Druga mogućnost je Evropski ekonomski prostor, u kojem su Norveška i Lihtenštajn. Takav model omogućava pristup jedinstvenom tržištu, ali podrazumeva i prihvatanje brojnih pravila EU.
Pominje se i mogućnost svojevrsnog pridruženog članstva, koje bi Velikoj Britaniji omogućilo bližu saradnju sa EU bez punopravnog članstva.
Foto: Kin Cheung / Tanjug/AP
+6
Galerija
Britanija napustila EU 2020. godine
Velika Britanija je Evropsku uniju formalno napustila 2020. godine, četiri godine nakon referenduma na kojem su građani glasali za Bregzit.
Od tada su odnosi Londona i Brisela uređeni kroz sporazume koji regulišu trgovinu, kretanje građana i druga pitanja.
U međuvremenu, Velika Britanija se ponovo uključuje u pojedine evropske programe, uključujući Erasmus+, dok se razgovara i o bližoj saradnji u oblasti energetike, trgovine hranom i mobilnosti mladih.
Foto: AP Photo/Kirsty Wigglesworth / Tanjug
+6
Galerija
Većina građana podržava sadašnji pristup vlade
Podrška ponovnom ulasku Velike Britanije u Evropsku uniju raste među britanskim biračima, pri čemu 53 odsto svih birača podržava potpuni povratak u EU, pokazuje istraživanje organizacije Najbolje za Britaniju, sprovedeno 10 godina nakon referenduma o Bregzitu.
Podrška je još veća među biračima pojedinih stranaka.
Povratak Britanije u EU podržava 83 odsto birača Laburističke stranke, 84 odsto Liberalnih demokrata i 82 odsto Zelenih.
Istraživanje je obuhvatilo stavove birača o budućem odnosu Velike Britanije i Evropske unije.
Iako 61 odsto svih birača podržava trenutni pristup britanske vlade odnosima sa EU, samo 19 odsto to čini ”snažno”, pokazuje istraživanje, prenosi ”Gardijan”.
Foto: AP Photo/Matt Dunham / Tanjug
+6
Galerija
Konačna odluka još nije doneta
Bernam za sada nije najavio povratak Britanije u EU niti je izneo konkretan plan za promenu postojećeg odnosa.
Najavljeno je razmatranje različitih opcija, od zadržavanja sadašnjeg aranžmana, preko carinske unije i jedinstvenog tržišta, do mogućnosti punog članstva u EU.
Foto: AP Photo/Kirsty Wigglesworth / Tanjug
+6
Galerija
(The Guardian, Tanjug)
London, Velika Britanija (Foto: JOERAN STEINSIEK / imago stock&people / Profimedia)
Endi Bernam (Foto: Kin Cheung / Tanjug/AP)
Bregzit (Foto: AP Photo/Kirsty Wigglesworth / Tanjug)
Bregzit (Foto: AP Photo/Matt Dunham / Tanjug)
(Foto: AP Photo/Kirsty Wigglesworth / Tanjug)








