Jezero Mogilnoje na poluostrvu Kola ima slojevit ekosistem sa različitom slanošću na različitim dubinama.
Specifičnost jezera omogućava opstanak ribe bakalara, koja se obično nalazi u slanoj vodi okeana.
U Rusiji, na oko 70 kilometara od mesta masovnog nuklearnog razaranja i 45 kilometara od bivših sovjetskih vojnih i nuklearnih baza, nalazi se čudno jezero u kojem žive neobične ribe – bakalari. Ovo mesto, poznato pod imenom Mogilnoje, odnosno “Jezero mrtvih”, privuklo je pažnju naučnika zbog svog specifičnog ekosistema.
Bakalar je riba koja se inače nalazi u okeanima, odnosno u slanoj vodi. Ipak, priroda ponekad iznenadi: one mogu opstati i u jezerima u kojima se morska i slatka voda delimično mešaju. A Mogilnoje jezero je upravo jedan od takvih slučajeva.
Jezero se nalazi oko 60 kilometara severoistočno od Murmanska i približno 200 kilometara istočno od granice sa Finskom, na severnoj obali poluostrva Kola, na ostrvu Kildin. Naučni radovi o jezeru objavljeni su pre oko godinu dana, a istraživanja su pokazala da je njegov ekosistem izuzetno specifičan.
Posebnost jezera u “slojevitoj vodi”
Naime, Mogilnoje jezero zauzima površinu od oko 10 hektara. Nastalo je pre oko 1.000 -1.500 godina, kada su morske struje zapušile uvalu šljunkom i stvorile jezero.
Posebnost jezera je u tome što je voda stalno slojevita. Na površini je voda relativno slabašno slana – pre pet godina izmerena je slanost bila oko 0,4 odsto, što je manje nego u Baltičkom moru. Na dubini od 2 do 7 metara slanost raste do 2,5 odsto, dok na dnu, na 16 metara dubine, slanost iznosi 2,9 odsto, gotovo kao u otvorenom Severnom moru (3,5 %).
Bakalari neće opstati u budućnosti
Bakalar
Bakalari su naučno opisane još u 19. veku i klasifikovane kao posebna podvrsta atlantskih bakalara (Gadus morhua), pod nazivom kiljdinski bakalar (G. m. kildinensis).
Naučnici, uključujući ekologe poput Igora Popova, upozoravaju da ove ribe verovatno neće opstati u geološki skoroj budućnosti zbog ograničenog prostora i slabog kiseoničkog stanja u jezeru.
Postoji samo 200 ovakvih jezera na svetu
Pojava stalno slojevitih, slanih jezera nije jedinstvena u svetu, ali je izuzetno retka. Do sada je otkriveno samo oko 200 takvih jezera, što predstavlja svega 0,0001-0,001 odsto svih jezera na svetu.
Takva jezera nazivaju se meromiktička, što znači da se voda na dnu gotovo nikada ne meša sa površinskom. Iako razlika u slanosti najčešće razdvaja slojeve, meromiktija može nastati i iz drugih hemijskih razloga.
Bakalar
Mogilnoje jezero, ili “Jezero mrtvih”, nalazi se u neposrednoj blizini brojnih ruskih i bivših sovjetskih vojnih i nuklearnih baza. Ostrvo Kildin bilo je zatvoreno za civilni pristup od 1940. godine, kada je pretvoreno u vojnu bazu.
Više od 20 nuklearnih podmornica
Glavna baza Severne flote nalazi se oko 45 kilometara zapadno od ostrva u Severomorsku. Prema dostupnim podacima, flota raspolaže više od 20 nuklearnih podmornica, uključujući one na balističke projektile i napadačke podmornice.
Dalje zapadno, oko 70 kilometara od Mogilnoje jezera, u zalivu Andrejevu, 1982. godine dogodila se ozbiljna nesreća sa nuklearnim otpadom. Oko 700.000 tona visoko radioaktivne vode iscurilo je u more tokom nekoliko meseci, a deo opasnog otpada i danas ostaje na tom području.
Ipak, život baklara u jezeru i njihova podvrsta nisu direktno povezani sa ovom istorijskom nesrećom. Uprkos tome, ime jezera “Mogilnoje” i njegova blizina vojnim i nuklearnim objektima, podsećaju na mračne slučajnosti i izazivaju asocijacije na mutantne ribe iz crtanih filmova poput Simpsonovih.
Jezero (Foto: PETER KNEFFEL / AFP / Profimedia / Profimedia)
Bakalar (Foto: Sunbird Images / imageBROKER / Profimedia / Profimedia)
Bakalar (Foto: Nando Lardi / imageBROKER / Profimedia / Profimedia)








